Romanika

Stalni postav

13. – 16. st.

Skulpture s kampanila (zvonika katedrale)
26/02/2021
Gradnja zvonika započela je u prvoj polovici 13. stoljeća donacijom Kolafize, žene splitskog kneza Ivana Frankopana, a podizao se više od tri stoljeća. U 19. stoljeću zvonik je dvadeset godina bio pod skelama zbog restauracije i obnove. Dobri duh – skulptura lava s janjetom s drugog kata sjeverne strane zvonika, 13. st. Skulptura sa zvonika katedrale, s prikazom romanički stiliziranog lava koji u pandžama drži janje, skinuta je s drugog kata sjeverne strane zvonika prilikom restauracije koja je provedena u razdoblju austrijske vlasti.
Saznaj više
MGS Zbirke

Skupljanje predmeta za fundus Muzeja grada Splita, pa tako i predmeta za Zbirku namještaja, počinje 1915. godine u okrilju tadašnje Gradske biblioteke. Poseban događaj zbio se 1928. godine kada je nadbiskup Kvirin Bonefačić darovao nosiljku koja je pripadala trogirsko – splitskom nadbiskupu Ivanu Luki Garagninu. Unutar Zbirke čuvaju se i dijelovi Buvininih vratnica izrađenih za stolnu crkvu, a koji su skinuti s vratnica prilikom restauracije početkom 20. stoljeća. Osim namještaja, Zbirku čine i predmeti koji su bili dio plemićkih i građanskih interijera poput satova i muzičkih instrumenata. Najzastupljeniji predmeti iz doba kasne gotike, renesanse i manirizma jesu škrinje. One su bile najčešći dio namještaja splitskih kuća tog vremena. Već od 16. do 17. stoljeća u inventarima splitskih obitelji kao glavni komad namještaja i mogući derivat razvoja škrinje pojavljuju se komode i klecala. Na drugom katu stalnog postava Muzeja grada Splita izložene su komoda i klecalo te komoda sekreter i dva ogledala iz 18. stoljeća. Iako je Split 19. stoljeća zbog političke i gospodarske situacije poprimao osobitosti perifernog grada, sačuvani predmeti u Zbirci namještaja iz tog perioda dokazuju da je ipak slijedio ukus Europe. Pored još uvijek prevladavajućeg uvezenog namještaja, javljaju se i radovi domaćih majstora poput garniture dnevne sobe nastale u Varaždinu oko 1830. godine. Osobito mjesto u Zbirci, a i u stalnom postavu, pripada garnituri dnevne sobe, radu drvodjeljske radionice Mate Senjanovića i druga iz 1909. godine. Treba napomenuti da je izložena garnitura prepoznata i na međunarodnoj izložbi namještaja La casa moderna u Milanu 1909. godine gdje je osvojila prvu nagradu. U Zbirci se također čuvaju radovi iz drugih, ali ne manje važnih radionica splitskih drvodjelaca s početka 20. stoljeća kao što su radionice braće Piteša, Josipa Pauta, Kaje Jelaske i sina i drugih majstora. Heterogenost podrijetla predmeta u Zbirci namještaja, kao i raznolikost u njihovoj izvedbi i stilskim značajkama, pa čak i u stupnju očuvanosti, govore nam o specifičnim povijesnim prilikama Splita i okolnostima u kojima su njegovi građani živjeli što u najvećoj mjeri određuje i ritam prikupljanja građe za fundus Muzeja grada Splita.

Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Zrcalo s oslikanim motivima cvijeća
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.