Prapovijest

Stalni postav

kraj 3. i poč. 2. tisućljeća pr. Kr.

Bakreni nalazi ostave s predjela Gripe
26/02/2021
odljev, originali u Arheološkom muzeju u Splitu Ostavu iz razdoblja eneolitika pronašla su braća Viđak pri kopanju jame za gradnju kuće 1936. godine, a sastojala se od bakrenih i zlatnih predmeta kojima se izgubio trag.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka slika je utemeljena 1948. godine kada su umjetnine sakupljane za fundus Muzeja grada Splita prebačene iz Gradske biblioteke u Splitu. Nakon toga, Zbirka je popunjavana uglavnom darovima građana i umjetnika koji su izlagali u Muzeju, a manji dio slika je otkupljen.

Kao dio fundusa povijesnog muzeja Zbirka slika obuhvaća radove različitog stilskog i vrijednosnog spektra koji su nastali od 15. stoljeća do danas. Trenutno broji 3387 predmeta, a sastoji se od splitskih veduta, portreta znamenitih ličnosti iz povijesti grada i okolice, sakralnih djela te od slika različite tematike čiji su autori umjetnici koji su životom, radom ili porijeklom vezani uz grad Split.

Najstarije slike u zbirci su Bogorodica iz 2. polovice 15. stoljeća, koja je po tradiciji pripadala obitelji Marulić, a stilski je bliska radovima mletačkog slikara Lazzara Bastianija, Raspeće pučkog autora s kraja 15. stoljeća te Bogorodica s Djetetom posljednjeg bračkog kneza, djelo italo-kretskog majstora iz 16. stoljeća.

Iz 17. i 18. stoljeća potječu portreti crkvenih dostojanstvenika i članova plemićkih obitelji te slike sakralne tematike, mahom djela nepoznatih talijanskih umjetnika. Među portretima veliku dokumentarnu vrijednost imaju portreti uglednog odvjetnika i književnika Jerolima Cavagnina i njegovog brata, trogirskog biskupa Šimuna Cavagnina, koje je naslikao nepoznati mletački slikar na kraju 17. stoljeća, zatim portreti dr. Radoša Michelija Vitturija, nadbiskupa Pacifica Bizze i kanonika Tome Čulića iz druge polovice 18. stoljeća.

Među slikama iz 19. stoljeća važno je spomenuti dva portreta splitskog slikara pl. Jurja Pavlovića. Veliko kulturno-povijesno značenje imaju splitske vedute i portreti splitskih građana koje su naslikali lokalni slikari amateri iz 19. stoljeća Petar Zečević i Frane Bratanić te slikar amater iz Trsta M. Olivero. Kvalitetni portreti splitskih uglednika s kraja 19. stoljeća djela su slikara Antonija Zuccara i Josipa Lalića. Portrete osoba iz kulturnog i političkog života grada Splita (Gajo Bulat, Vid Morpurgo, Natko Nodilo, dr. Ante Trumbić, don Lovre Katić, Dujam Srećko Karaman i dr.) potpisuju slikari Virgil Meneghello Dinčić, Vinko Draganja, Ivan Mirković, Narcis Burić i Silvije Bonacci Čiko. Splitske vedute iz 20. stoljeća naslikali su Silvije Bonacci Čiko, Josip Botteri, Anđeo Uvodić i Niko Armanda.

U zadnjem desetljeću Zbirka slika se upotpunila dvjema donacijama, donacijom djela splitskog slikara i grafičara Božidara Matasa (112 slika) i donacijom slika slikara i scenografa Vinka Bavčevića (29 slika), a sakupljaju se i djela protagonista splitske likovne scene druge polovice 20. stoljeća (Jakov Pavić, Frano Missia, Matko Trebotić, Josip Botteri Dini i dr.).

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Virgil Meneghello Dinčić, USPOMENA VELIKOG NARODNOG PLESA
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.