Prapovijest
kraj 3. i poč. 2. tisućljeća pr. Kr.
Skupljanje predmeta za fundus Muzeja grada Splita, pa tako i predmeta za Zbirku namještaja, počinje 1915. godine u okrilju tadašnje Gradske biblioteke. Poseban događaj zbio se 1928. godine kada je nadbiskup Kvirin Bonefačić darovao nosiljku koja je pripadala trogirsko – splitskom nadbiskupu Ivanu Luki Garagninu. Unutar Zbirke čuvaju se i dijelovi Buvininih vratnica izrađenih za stolnu crkvu, a koji su skinuti s vratnica prilikom restauracije početkom 20. stoljeća. Osim namještaja, Zbirku čine i predmeti koji su bili dio plemićkih i građanskih interijera poput satova i muzičkih instrumenata. Najzastupljeniji predmeti iz doba kasne gotike, renesanse i manirizma jesu škrinje. One su bile najčešći dio namještaja splitskih kuća tog vremena. Već od 16. do 17. stoljeća u inventarima splitskih obitelji kao glavni komad namještaja i mogući derivat razvoja škrinje pojavljuju se komode i klecala. Na drugom katu stalnog postava Muzeja grada Splita izložene su komoda i klecalo te komoda sekreter i dva ogledala iz 18. stoljeća. Iako je Split 19. stoljeća zbog političke i gospodarske situacije poprimao osobitosti perifernog grada, sačuvani predmeti u Zbirci namještaja iz tog perioda dokazuju da je ipak slijedio ukus Europe. Pored još uvijek prevladavajućeg uvezenog namještaja, javljaju se i radovi domaćih majstora poput garniture dnevne sobe nastale u Varaždinu oko 1830. godine. Osobito mjesto u Zbirci, a i u stalnom postavu, pripada garnituri dnevne sobe, radu drvodjeljske radionice Mate Senjanovića i druga iz 1909. godine. Treba napomenuti da je izložena garnitura prepoznata i na međunarodnoj izložbi namještaja La casa moderna u Milanu 1909. godine gdje je osvojila prvu nagradu. U Zbirci se također čuvaju radovi iz drugih, ali ne manje važnih radionica splitskih drvodjelaca s početka 20. stoljeća kao što su radionice braće Piteša, Josipa Pauta, Kaje Jelaske i sina i drugih majstora. Heterogenost podrijetla predmeta u Zbirci namještaja, kao i raznolikost u njihovoj izvedbi i stilskim značajkama, pa čak i u stupnju očuvanosti, govore nam o specifičnim povijesnim prilikama Splita i okolnostima u kojima su njegovi građani živjeli što u najvećoj mjeri određuje i ritam prikupljanja građe za fundus Muzeja grada Splita.
Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica
Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).
Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.
Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.