Prapovijest

Stalni postav

3. tisućljeće pr. Kr.

Kamene sjekire pronađene u Gundulićevoj ulici, na predjelu Dobri i Spinut
26/02/2021
odljev, originali u Arheološkom muzeju u Splitu Čitava istočna obala Jadrana, pa tako i područje današnjeg Splita, nastanjena je od prapovijesti. Arheološki ostatci šireg područja splitske okolice svjedoče o boravku ljudi u špiljama okolnih planina Kozjaka i Mosora, uz putove koji spajaju obalu i zaleđe poput kliškog prijevoja, kao i na otocima. Početak života na području Splita dokumentiraju nalazi kamenih sjekira iz neolitika, iz 3. tisućljeća prije Krista u predgrađu Dobri (Gundulićeva ulica) i u Spinutu.
Saznaj više
MGS Zbirke

U Zbirci fotografija Muzeja grada Splita mogu se pronaći fotografije prvih splitskih fotografa počevši od Petra Zinka, među kojima je za istaknuti stereo fotografije; Edoarda Gallicyja s fotografijama muških i ženskih portreta; Franza Laforesta s fotografijama dalmatinskih krajolika i splitskih antičkih spomenika, Marka Manenizze s atelijerskim fotografijama poznatih splitskih osoba, Artura Bonavije sa splitskim vedutama, Marka Goldsteina, Henrika Wiesera, Luciana Morpurga, Karola Stühlera i mnogih drugih. Inventarizirano je preko 18 000 originalnih fotografija i razglednica raznih formata, a cijela Zbirka je digitalizirana. U Zbirci se također nalaze i vrijedni primjerci fotografske i kinematografske opreme među kojima se ističe projektor prvog splitskog kina The Grand Phono Biograph, poznatijeg danas kao Kino Karaman, koje je otpočelo radom 1907. godine. Većina fotografija iz ove zbirke objavljena je u trodijelnoj fotografskoj enciklopediji grada Splita Povijest pisana svjetlom muzejskog savjetnika Gorana Borčića.


Voditelj zbirke: dr. sc. Marijan Čipčić, kustos
pogledaj cijelu zbirku
Stereografija Peristila, Petar Zink
28/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.