Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka tekstila i modnog pribore utemeljena je 1948. g. Sustavno se dopunjavala otkupima i darovima, a sabire predmete koji nam govore o kulturi odijevanja i življenja u Splitu kroz prethodna stoljeća. Zbirku čine ženski i muški odjevni predmeti, donje rublje, obuća, dječja odjeća, nakit i modni dodaci poput torbica, šešira, suncobrana, rukavica, naočala. Promatrajući predmete iz Zbirke možemo analizirati običaje, društveni položaj pojedinaca, napredak zajednice i mogućnost građana u praćenju onodobnih modnih trendova. U Zbirci tekstila i modnog pribora čuva se i oprema crkvenih interijera, liturgijsko ruho, oprema građanskih interijera poput tepiha, stolnjaka, podmetača, posteljine, zatim uzorci tekstila, trake s pogrebnih vijenaca Ante Trumbića, kao i trake korištene prilikom otvaranja spomenika Grguru Ninskome. Fundus Zbirke tekstila također posjeduje zastave koje obilježavaju određena politička zbivanja. U Zbirci se tako čuva Zastava prve hrvatske općinske uprave u Splitu kada je 1882. godine vlast prešla u ruke narodnjaka. Predmeti su uglavnom prikupljani darovanjima i otkupima, a uvijek se nastoji voditi računa da predmeti zadovoljavaju estetske, kulturološke i povijesne kriterije. Najstariji prikupljeni predmeti datiraju iz 16. stoljeća i pripadaju skupni nakita. Iz 17. stoljeća je oslikani jastuk nepoznatog majstora koji je bio dio liturgijske opreme. Iz 18. stoljeća potječe odjeća i pribor za odijevanje koji su pripadali plemićkom staležu, a izdvajamo svečano odijelo Ivana Luke Garagnina, svilene muške prsluke i par muških baršunastih čizama protkanih zlatnim nitima. S početka 19. stoljeća čuva se i cjelovita ženska oprava, odnosno dvije haljine iz obitelji Kasandrić. Prateći razvoj ženskog odijevanja u 19. stoljeću, vidimo da ni Split nije zaostajao za modnim trendovima. Nekoliko izuzetnih primjera ženske odjeće iz druge polovice i kraja 19. stoljeća pokazuju nam da su građanke ipak bile u korak s tadašnjim europskim trendovima. Ljetna haljina izložena u stalnom postavu pripadala je Carmeli Tocigl, a obilježava početak 20. stoljeća i secesijski modni izričaj u Splitu. Iako se kontinuirano prikupljala građa iz 20. stoljeća, cilj Zbirke je, između ostalog, i prikupljanje odjevnih predmeta i modnog pribora koji svjedoče o bližoj prošlosti grada, odnosno o drugoj polovici 20. stoljeća. Na taj način bi se adekvatno mogao pratiti kontinuitet nastajanja i nestajanja povijesnih, društvenih i ekonomskih prilika u Splitu kroz odijevanje i modu. Najnovije akvizicije za Zbirku tekstila i modnog pribora dotiču se muzealizacije mode kroz donaciju splitske modne kreatorice Božene Martinčević. U ljeto 2019. godine gospođa Božena Martinčević donirala je 23 svoje najbolje kreacije koje su nastale u razdoblju od kraja 70-ih 20. st. do pred kraj života ove modne umjetnice.

Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Zlatna narukvica s dijamantima, zlatarna Pezzi
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.