Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka slika je utemeljena 1948. godine kada su umjetnine sakupljane za fundus Muzeja grada Splita prebačene iz Gradske biblioteke u Splitu. Nakon toga, Zbirka je popunjavana uglavnom darovima građana i umjetnika koji su izlagali u Muzeju, a manji dio slika je otkupljen.

Kao dio fundusa povijesnog muzeja Zbirka slika obuhvaća radove različitog stilskog i vrijednosnog spektra koji su nastali od 15. stoljeća do danas. Trenutno broji 3387 predmeta, a sastoji se od splitskih veduta, portreta znamenitih ličnosti iz povijesti grada i okolice, sakralnih djela te od slika različite tematike čiji su autori umjetnici koji su životom, radom ili porijeklom vezani uz grad Split.

Najstarije slike u zbirci su Bogorodica iz 2. polovice 15. stoljeća, koja je po tradiciji pripadala obitelji Marulić, a stilski je bliska radovima mletačkog slikara Lazzara Bastianija, Raspeće pučkog autora s kraja 15. stoljeća te Bogorodica s Djetetom posljednjeg bračkog kneza, djelo italo-kretskog majstora iz 16. stoljeća.

Iz 17. i 18. stoljeća potječu portreti crkvenih dostojanstvenika i članova plemićkih obitelji te slike sakralne tematike, mahom djela nepoznatih talijanskih umjetnika. Među portretima veliku dokumentarnu vrijednost imaju portreti uglednog odvjetnika i književnika Jerolima Cavagnina i njegovog brata, trogirskog biskupa Šimuna Cavagnina, koje je naslikao nepoznati mletački slikar na kraju 17. stoljeća, zatim portreti dr. Radoša Michelija Vitturija, nadbiskupa Pacifica Bizze i kanonika Tome Čulića iz druge polovice 18. stoljeća.

Među slikama iz 19. stoljeća važno je spomenuti dva portreta splitskog slikara pl. Jurja Pavlovića. Veliko kulturno-povijesno značenje imaju splitske vedute i portreti splitskih građana koje su naslikali lokalni slikari amateri iz 19. stoljeća Petar Zečević i Frane Bratanić te slikar amater iz Trsta M. Olivero. Kvalitetni portreti splitskih uglednika s kraja 19. stoljeća djela su slikara Antonija Zuccara i Josipa Lalića. Portrete osoba iz kulturnog i političkog života grada Splita (Gajo Bulat, Vid Morpurgo, Natko Nodilo, dr. Ante Trumbić, don Lovre Katić, Dujam Srećko Karaman i dr.) potpisuju slikari Virgil Meneghello Dinčić, Vinko Draganja, Ivan Mirković, Narcis Burić i Silvije Bonacci Čiko. Splitske vedute iz 20. stoljeća naslikali su Silvije Bonacci Čiko, Josip Botteri, Anđeo Uvodić i Niko Armanda.

U zadnjem desetljeću Zbirka slika se upotpunila dvjema donacijama, donacijom djela splitskog slikara i grafičara Božidara Matasa (112 slika) i donacijom slika slikara i scenografa Vinka Bavčevića (29 slika), a sakupljaju se i djela protagonista splitske likovne scene druge polovice 20. stoljeća (Jakov Pavić, Frano Missia, Matko Trebotić, Josip Botteri Dini i dr.).

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Virgil Meneghello Dinčić, USPOMENA VELIKOG NARODNOG PLESA
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.