Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka obuhvaća radove različitog tematskog, stilskog i vrijednosnog spektra koji su nastajali od 17. stoljeća do danas. Sastoji se od portreta osoba iz društvenog, političkog i kulturnog života Splita i Dalmacije, različitih sakralnih prikaza, plastike koja je ukrašavala interijere i eksterijere splitskih palača, kao i od djela raznovrsne tematike čiji su tvorci umjetnici koji su životom, radom ili porijeklom vezani uz grad Split.

Najstarije skulpture u Zbirci su fragment Raspeća od bjelokosti, rad nepoznatog mletačkog majstora iz 17. stoljeća i tri skulpture od drva iz 18. stoljeća: Sv. Ivan Nepomuk, rad srednjoeuropskog majstora, Biskup i reljef Bogorodice s Djetetom, radovi nepoznatog talijanskog majstora.

Najveću povijesnu, ali i umjetničku vrijednost unutar Zbirke imaju skulpture iz 20. stoljeća, posebno dio spomenika Marku Maruliću koji je u bronci načinio kipar Ivan Meštrović 1924. godine te nekoliko portreta sudionika Hrvatskog narodnog preporoda, portret Gaje Bulata Ivana Rendića, bista Dujma Mikačića Antuna Augustinčića i portret Lovre Borčića Ivana Bulimbašića. U Zbirci se nalaze i fino izrađeni gipsani odljevi portreta osoba iz kulturnoumjetničkog života, bista Josipa Hatzea autora Ivana Bulimbašića te Noe Matošića s pjevačicom Balio Tome Rosandića. Splitski slikar i kipar Ivan Mirković, koji je vješto izrađivao karikature prijatelja i sugrađana, u Zbirci je zastupljen karikaturama Tina Ujevića, Ivana Meštrovića, dr. Ive Tartaglie, Krešimira Čorka, člana obitelji Savo te karikaturom Splićanina.

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Nepoznati majstor, SV. IVAN NEPOMUK
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.