Obrana Splita

Stalni postav
17 i 18 stoljeće 19 stoljeće 20 stoljeće Antika Autonomna komuna Gotička dvorana Obrana Splita Prapovijest Romanička kuća Renesansa i humanizam Romanika
Obrana Splita

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke
* Arhiv * Numizmatika * Crteži * Emanuel Vidović * Fotografije * Grafike * Igračke * Kameni spomenici * Keramika i porculan * Namještaj * Odlikovanja, medalje i plakete * Oružje * Pečatnjaci * Plakati * Planovi, karte i nacrti * Skulpture * Slike * Staklo * Stare i rijetke knjige * Tekstil i modni pribor * Umjetnički obrt * Značke

Zbirka oružja jedna je od najvrjednijih zbirki Muzeja grada Splita. Vrijednost Zbirke nije u njenoj brojnosti, nego u izuzetno rijetkim i lijepim primjercima, od kojih su neki rijetki i u europskim razmjerima. Oružje iz Zbirke koje datira od 14. do 20. stoljeća može se podijeliti na napadačko i obrambeno oružje. U napadačko oružje ubrajamo vatreno oružje (puške, topovi, pištolji, pribor vatrenog oružja) i hladno oružje (mačevi, bodeži, noževi, oružje na motki, oružje na kraćem dršku). Obrambeno oružje može se vezati uz oklope i štitove. Primjerci oružja iz muzejske zbirke nabavljani su uglavnom otkupom ili darovnicama. Najvećim dijelom potječu iz zbirke Capogrosso-Cavagnin (Gradske biblioteke), te Antuna Lukanovića (Arheološki muzej u Splitu). Godine 1945. neke umjetnine Muzeju ustupaju Arheološki muzej, Galerija umjetnina, Pomorski muzej i Etnografski muzej. Zbirka prezentira oružje koje se koristilo u obrani grada za vrijeme osmanlijskih napada, oružje iz 16. i 17. st. te vatreno oružje, od prvih tipova - puške kukače iz 15. st. pa do onih iz Drugoga svjetskog rata. Potrebno je istaknuti puške na fitilj koje je koristio pjesnik Jerolim Kavanjin, puške na kolo, te razne tipove pušaka i pištolja na kremen i pribor vatrenog oružja. Hladno oružje predstavljeno je raznim tipovima oružja na motki i kraćem dršku. U stalnom postavu od oružja na motki izložene su helebarde, partizane, spontoni, koplja, korzeke, glefe, buttafuori, bradve i drugi tipovi, a od oružja na kraćem dršku vrijedna je zbirka bodeža, sablji i mačeva, među kojima je posebno vrijedan mač schiavona. Zaštitno oružje zastupljeno je raznim tipovima štitova, oklopa, pancirnih košulja i šljemova. Posebnu vrijednost predstavljaju dva štita tipa tarča i jedan paradni štit. Oružje ide u red najznačajnijih svjedoka povijesti, ono svjedoči i o mnogočemu u kulturi jednoga naroda. Umjetnost, tehnologija i ekonomija pod stalnim su utjecajem ovih u biti opasnih predmeta. Ono što plaši je mogućnost zloupotrebe, ali to je više vezano uz političku odgovornost i moral, za savjest onoga koji odlučuje treba li ga i kako ga koristiti, nego za oružje samo po sebi.

Iziđi iz grada – sve samo turska strahota,
krvav plijen, pokolji, plamen, jadikovka, bijeg!
Težak trčeći blijeda lica i bez krvi
nabraja imena zarobljenika, priča o borbama
a s osmatračnice stražar daje znakove o iznenadnom prepadu
i viče: “Hajde, bježi, požuri što brže u bijeg!”
Svatko se vičući sprema na oružje, odjekuje oružje,
oružje nosi mladić, po oružje trči stranac.

Franjo Božičević – Natalis

Voditelj zbirke: dr. sc. Marijan Čipčić, kustos
pogledaj cijelu zbirku
Gotski mač
28/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.