Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa nastajala je tijekom godina i obogaćivala se raznim darovima i kupovinom od osnutka Muzeja grada Splita. Danas broji ukupno 307 primjeraka. Zbirka je registrirana od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske 22. studenog 2011. godine. Medalje su većinom domaćeg, a ima ih i inozemnog podrijetla. Bogata po motivima, raznovrsna u oblicima i stilskim karakteristikama, ona predstavljaju mala umjetnička djela u kojima su njihovi proizvođači dostigli visoki umjetnički domet. Najveći broj primjeraka koji se čuva u fundusu Muzeja grada Splita ilustrira povijesne, političke i kulturne događaje te znamenite ličnosti. Među medaljama ima i onih koje su posebni rariteti, poput medalje Andrea Barbata, rad poznatog medaljera Sperandija Savellija iz 15. stoljeća. Među istaknutim umjetnicima čije se medalje čuvaju u zbirci, valja istaknuti najmarkantniju ličnost u povijesti našeg medaljarstva Ivu Kerdića, zatim Ivana Meštrovića te radove G. Giromettija, V. Gecana, S. Peruzzija i drugih umjetnika u čijim je radovima moguće pratiti razvoj hrvatskog medaljarstva u stilskom i morfološkom pogledu. Zbirka odlikovanja sastoji se uglavnom od odlikovanja druge polovice 19. i 20. stoljeća, a tek manji dio potječe iz vremena prije toga. Odlikovanja kao vidljiva priznanja za zasluge učinjene narodu, državi, društvu, vladaru itd., za osobnu hrabrost, zalaganje i doprinos dijele se na ordene i medalje, na ratne i mirnodopske, na vojne i građanske.

Voditelj zbirke: dr. sc. Marijan Čipčić, kustos
pogledaj cijelu zbirku
Medalja Andrea Barbata
28/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.