Stalni postav – Muzej Grada Splita

Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

26/02/2021

Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.

Saznaj više

MGS Zbirke

* Arhiv * Numizmatika * Crteži * Emanuel Vidović * Fotografije * Grafike * Igračke * Kameni spomenici * Keramika i porculan * Namještaj * Odlikovanja, medalje i plakete * Oružje * Pečatnjaci * Plakati * Planovi, karte i nacrti * Skulpture * Slike * Staklo * Stare i rijetke knjige * Tekstil i modni pribor * Umjetnički obrt * Značke

Skupljanje predmeta za fundus Muzeja grada Splita, pa tako i predmeta za Zbirku namještaja, počinje 1915. godine u okrilju tadašnje Gradske biblioteke. Poseban događaj zbio se 1928. godine kada je nadbiskup Kvirin Bonefačić darovao nosiljku koja je pripadala trogirsko – splitskom nadbiskupu Ivanu Luki Garagninu. Unutar Zbirke čuvaju se i dijelovi Buvininih vratnica izrađenih za stolnu crkvu, a koji su skinuti s vratnica prilikom restauracije početkom 20. stoljeća. Osim namještaja, Zbirku čine i predmeti koji su bili dio plemićkih i građanskih interijera poput satova i muzičkih instrumenata. Najzastupljeniji predmeti iz doba kasne gotike, renesanse i manirizma jesu škrinje. One su bile najčešći dio namještaja splitskih kuća tog vremena. Već od 16. do 17. stoljeća u inventarima splitskih obitelji kao glavni komad namještaja i mogući derivat razvoja škrinje pojavljuju se komode i klecala. Na drugom katu stalnog postava Muzeja grada Splita izložene su komoda i klecalo te komoda sekreter i dva ogledala iz 18. stoljeća. Iako je Split 19. stoljeća zbog političke i gospodarske situacije poprimao osobitosti perifernog grada, sačuvani predmeti u Zbirci namještaja iz tog perioda dokazuju da je ipak slijedio ukus Europe. Pored još uvijek prevladavajućeg uvezenog namještaja, javljaju se i radovi domaćih majstora poput garniture dnevne sobe nastale u Varaždinu oko 1830. godine. Osobito mjesto u Zbirci, a i u stalnom postavu, pripada garnituri dnevne sobe, radu drvodjeljske radionice Mate Senjanovića i druga iz 1909. godine. Treba napomenuti da je izložena garnitura prepoznata i na međunarodnoj izložbi namještaja La casa moderna u Milanu 1909. godine gdje je osvojila prvu nagradu. U Zbirci se također čuvaju radovi iz drugih, ali ne manje važnih radionica splitskih drvodjelaca s početka 20. stoljeća kao što su radionice braće Piteša, Josipa Pauta, Kaje Jelaske i sina i drugih majstora. Heterogenost podrijetla predmeta u Zbirci namještaja, kao i raznolikost u njihovoj izvedbi i stilskim značajkama, pa čak i u stupnju očuvanosti, govore nam o specifičnim povijesnim prilikama Splita i okolnostima u kojima su njegovi građani živjeli što u najvećoj mjeri određuje i ritam prikupljanja građe za fundus Muzeja grada Splita.

Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica

pogledaj cijelu zbirku

Zrcalo s oslikanim motivima cvijeća

26/02/2021

Saznaj više

Posjet muzeju

Knjižnica

1925.MGS

U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.