Obrana Splita

Stalni postav
17 i 18 stoljeće 19 stoljeće 20 stoljeće Antika Autonomna komuna Gotička dvorana Obrana Splita Prapovijest Romanička kuća Renesansa i humanizam Romanika
Obrana Splita

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke
* Arhiv * Numizmatika * Crteži * Emanuel Vidović * Fotografije * Grafike * Igračke * Kameni spomenici * Keramika i porculan * Namještaj * Odlikovanja, medalje i plakete * Oružje * Pečatnjaci * Plakati * Planovi, karte i nacrti * Skulpture * Slike * Staklo * Stare i rijetke knjige * Tekstil i modni pribor * Umjetnički obrt * Značke

Zbirka grafike postoji od utemeljenja Muzeja grada Splita 1948. godine, a sastoji se od pojedinačnih grafičkih listova, grafičkih mapa i knjiga domaćih i stranih autora. Grafike su nabavljane uglavnom darovnicama ili otkupom, a njihovo porijeklo je vezano uz Split i šire dalmatinsko područje.

Predmeti u Zbirci datiraju od 17. do 21. stoljeća i imaju veliku dokumentarnu vrijednost jer zorno predočavaju promjene u izgledu Splita i okolice kroz stoljeća te pružaju informacije o lokalnom stanovništvu, o osobama i događajima iz prošlosti Dalmacije.

Vrijedna svjedočanstva o životu i izgledu grada i okolice iz 18. stoljeća pružaju knjige i pojedinačne grafike iz knjiga Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia Roberta Adama (London, 1764.) i Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie Louisa-Françoisa Cassasa i Josepha Lavalléea (Pariz, 1802.). U Zbirci se čuva i jedan od četiri bakroreza Bartolomea Nericija koji su kopije graviranih crteža iz knjige Roberta Adama.

Dragocjeni dokumenti o gradu Splitu i njegovim stanovnicima iz prve polovice 19. stoljeća su grafike iz albuma Album della antichità da Spalato disegnato da Francesco Bratanich con cenni del Dr. Francesco Carrara (Padova, 1847.) i La Dalmazia descritta con 48 tavole miniate, rappresentanti i principali costumi nazionali (Zadar 1848.) autora Francesca Carrare te pojedini bakropisi iz knjige J. Gardnera Wilkinsona Dalmatia and Montenegro, I – II, London iz 1848. godine. Izgled, život grada i ugledne osobe iz prve polovice 20. stoljeća zorno prikazuju brojna djela hrvatskih grafičara od kojih treba navesti Nikolu Jakšića, Tomislava Krizmana, Vladimira Kirina, Anđela Uvodića, Antu Katunarića, Petra Bibića i Antuna Zuppe. U Zbirci se čuvaju i djela stranih autora koji su pronašli nadahnuće u prirodnim i kulturnim ljepotama Splita i okolice, a među njima se umjetničkom kvalitetom ističu drvorezi austrijskih grafičara Emme Bormann i Wilhelma Sauera iz dvadesetih godina 20. stoljeća.

U Muzej kontinuirano pristižu i djela protagonista hrvatske likovne scene druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, a najzastupljenije su grafike splitskih autora.

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Giuseppe Rieger, DIO PANORAME OBALE I OTOKA DALMACIJE – SPLIT, iz albuma: PANORAMA della Costa e delle isole di DALMAZIA…
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.