Stalni postav – Muzej Grada Splita

Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

26/02/2021

Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.

Saznaj više

MGS Zbirke

* Arhiv * Numizmatika * Crteži * Emanuel Vidović * Fotografije * Grafike * Igračke * Kameni spomenici * Keramika i porculan * Namještaj * Odlikovanja, medalje i plakete * Oružje * Pečatnjaci * Plakati * Planovi, karte i nacrti * Skulpture * Slike * Staklo * Stare i rijetke knjige * Tekstil i modni pribor * Umjetnički obrt * Značke

Arhivska građa koja se kao zasebna zbirka čuva u Muzeju grada Splita raznovrsna je kao što su raznovrsni oblici djelatnosti jednog gradskog muzeja, a koji zadiru u sve pore kulturnog, povijesnog, društvenog, umjetničkog, gospodarskog i urbanističkog života. Počela se prikupljati sustavno od vremena osnutka Muzeja usporedo s prikupljanjem predmeta muzejskih zbirki i dokumentacijske građe. Kulturna pokretna baština pohranjena u Muzeju grada, kao i nepokretna, korespondira u svom životu sa dokumentima iz ove zbirke. U tom smislu rad na cjelokupnom muzejskom fundusu nedjeljiv je od istraživanja unutar arhivske građe.

Građa unutar Arhivske zbirke podijeljena je u različite fondove i arhive među kojima razlikujemo obiteljske, odnosno fondove pojedinih ličnosti, nadalje fondove institucija, raznih udruga etc. Najstariji fondovi datiraju od 14. do druge polovice 20. stoljeća.

Unutar ovih fondova zastupljena je sva pisana baština Splita kako svjetovna, tako i crkvena. Radom na terenu kustosi se sreću s predmetima baštine interesantnim za različite zbirke i s izmještanjem spomenika baštine stvara se prva arhivska stepenica dokumentarnog karaktera. Na taj način korespondira u svojoj specifičnosti i Arhivska zbirka muzeja.

Unutar Zbirke postoji i niz pojedinačnih, izuzetno značajnih dokumenata od kojih se posebno izdvaja Statut grada Splita iz XIV. stoljeća, pa Libro d’oro, rukopisna knjiga zapisnika sjednica Velikog vijeća od 1420. do 1797. godine, te Glazbeni rječnik Julija Bajamontija, polihistora i skladatelja iz 18. stoljeća.

Voditeljica zbirke: mr. sc. Tea Blagaić Januška, viša kustosica

pogledaj cijelu zbirku

Program otvorenja Općinskog kazališta

26/02/2021

Saznaj više

Posjet muzeju

Knjižnica

1925.MGS

U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.