Obrana Splita

Stalni postav

15. – 16. st.

Verižasta košulja - MGS 2338
26/02/2021
Verižaste košulje služile su za zaštitu tijela ratnika. Izrađene su od malih žičanih obruča, a obično su nošene samostalno ili ispod oklopa. Narodi Orijenta su mnogo ranije od Europljana poznavali vještinu izrade žice, te su se verižaste košulje prvo upotrebljavale u Istočnom Rimskom Carstvu. Posredovanjem Bizanta u 6. stoljeću verižasta košulja prenesena je i u Europu. Već krajem 15. stoljeća, a najviše u 16. stoljeću verižaste košulje se kvalitetno izrađuju i sastavljaju zalemljenim žičanim obručima. Od svih zaštitnih oružja izrada pancirne košulje bila je najzahtjevnija pa je i njena cijena bila velika. Zbog visoke cijene opreme, oklopljeni ratnici dobivali su znatno veću plaću. U Europi izrada ovakvih zaštitnih košulja izumire oko 1700. godine. Iako se uvijek smatralo da je izrada verižastih košulja i rukavica usko povezana s kovačkim obrtom, izrada je ponekad zahtijevala tehnologiju srodniju zlatarstvu. Više od 30 000 komadića bilo je potrebno za izradu jedne verižaste košulje. Tako bi za izradu jedne takve košulje od 30 000 obruča trebalo 667 sati rada, a za onu od 40 000 obruča 889 sati. Uobičajeno je košulja bila rađena spajanjem sustavom četiri na jednu, gdje je svaka karičica spajala četiri druge. Sve verižaste košulje iz Muzeja grada Splita nošene su ispod oklopa kao njegov sastavni dio. Rađene su od sitnih karika od dosta tanke žice. Sve su zapadnjačke izrade, tipa grano d’orzo vjerojatno južnonjemački ili sjevernotalijanski rad i mogu se datirati uglavnom u 15. ili početak 16. stoljeća.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka numizmatike Muzeja grada Splita nastala je sakupljačkom djelatnošću pojedinaca i institucija u kojima se sakupljala građa za budući muzej, a to su Gradska biblioteka i Arheološki muzej u Splitu. Dio građe je u Zbirku ušao kao nalaz arheoloških istraživanja.

Predmeti pripadaju razdoblju od antike do 20. stoljeća i obuhvaćaju novac i platežna sredstva koja su bila u upotrebi na području grada Splita. U Zbirci se nalaze kovani i papirni novci, određeni broj žetona i spomen-novac. Značajni broj primjeraka čine kovanice iz antike, srednjovjekovni novac, te venecijanski novac. Najveći broj primjeraka rimskog novca pripada Dioklecijanovom novcu. Autonomni novac grada Splita ili splitski bagatini, kovan od prve polovice 12. stoljeća do 1357. godine, također je zastupljen u Zbirci. Srebrni novac, tzv. Hrvojev novac, koji je u Splitu kovao herceg Splita, potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih krajeva Hrvoje Vukčić Hrvatinić, na reversu ima lik sv. Dujma i natpis s imenom grada Splita.

Dio predmeta Zbirke izložen je u stalnom postavu koji dokumentira društvene prilike određenih povijesnih razdoblja grada Splita

Voditeljica zbirke: Elvira Šarić Kostić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Novac Hrvoja Vukčića s imenom grada Splita i likom sv. Dujma
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.