Gotička dvorana

Stalni postav

Sjeverna Italija, poč. 16. st.

RENESANSNA ŠKRINJA S POZLAĆENIM KARIJATIDAMA
26/02/2021
Škrinje izložene na prvom katu Muzeja nam poput umanjenih, ali skladnih arhitektonskih i kiparskih dijela, svjedoče o moći i bogatstvu onih koji su ih posjedovali i čije su interijere krasili. Iako izložene škrinje u našem Muzeju nisu pripadale obitelji Papalić, čiji je mobilijar u vihoru vremena netragom nestao, one nam pružaju uvjerljiv izgled svečane dvorane Papalićeve palače dok su u njoj boravili Papalić, Marulić i ostali odličnici splitskog humanističkog kruga. Škrinje, a vjerojatno i ostali namještaj svečane dvorane (piano nobile), bile su sigurno odabrane po uzoru na namještaj u venecijanskima palačama tog vremena, kao što nam to zorno dočaravaju i kameni ukrasi gotičkih prozora te oslikani drveni strop. Prema načinu obrade ornamenata i drugih ukrasa, izložene škrinje vjerojatno su izrađene u sjevernotalijanskim radionicama. Nizale su se duž zidova, a veliki središnji prostor nastojao se ostaviti praznim. Inzistiranje na dekorativnosti prednje stranice i unutrašnjosti poklopca s jednostavnim ručkama postrance, potvrđuje njihov smještaj uzduž zidova. Osim što su služile za pohranu predmeta, koristile su se za sjedenje.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka pečatnjaka obuhvaća pečatnjake koje tematski možemo dijeliti na pečatnjake upravnih ustanova, gradova, financijskih, poštanskih i pomorskih ureda, vojnih jedinica i ustanova, škola i ustanova kulture, cehova i obrtnika, trgovaca, gospodarskih dobara, crkvene pečatnjake, obiteljske i osobne, neidentificirane, s monogramom i inicijalima, pečatne prstene i dr. Pečati su se koristili u Splitu, ali i mnogim drugim dalmatinskim mjestima, a među njima je nekoliko primjeraka izuzetne vrijednosti. Vrijeme nastanka i upotrebe pečata obuhvaća razdoblje od 16. do 21. stoljeća, ali većina ih je s kraja 19. stoljeća. Pečatnjaci, kao dokumenti vremena i društva u kojem su nastali, dio su političke i kulturne povijesti Splita i Dalmacije i imaju iznimnu vrijednost za proučavanje i dokumentiranje njihove kulturne i povijesne baštine.

Voditelj zbirke: dr. sc. Marijan Čipčić, kustos
pogledaj cijelu zbirku
Pečatnjak splitskog nadbiskupa Ivana Dominika Foconija
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.