Arhivska građa koja se kao zasebna zbirka čuva u Muzeju grada Splita raznovrsna je kao što su raznovrsni oblici djelatnosti jednog gradskog muzeja, a koji zadiru u sve pore kulturnog, povijesnog, društvenog, umjetničkog, gospodarskog i urbanističkog života. Počela se prikupljati sustavno od vremena osnutka Muzeja usporedo s prikupljanjem predmeta muzejskih zbirki i dokumentacijske građe. Kulturna pokretna baština pohranjena u Muzeju grada, kao i nepokretna, korespondira u svom životu sa dokumentima iz ove zbirke. U tom smislu rad na cjelokupnom muzejskom fundusu nedjeljiv je od istraživanja unutar arhivske građe.

Građa unutar Arhivske zbirke podijeljena je u različite fondove i arhive među kojima razlikujemo obiteljske, odnosno fondove pojedinih ličnosti, nadalje fondove institucija, raznih udruga etc. Najstariji fondovi datiraju od 14. do druge polovice 20. stoljeća.

Unutar ovih fondova zastupljena je sva pisana baština Splita kako svjetovna, tako i crkvena. Radom na terenu kustosi se sreću s predmetima baštine interesantnim za različite zbirke i s izmještanjem spomenika baštine stvara se prva arhivska stepenica dokumentarnog karaktera. Na taj način korespondira u svojoj specifičnosti i Arhivska zbirka muzeja.

Unutar Zbirke postoji i niz pojedinačnih, izuzetno značajnih dokumenata od kojih se posebno izdvaja Statut grada Splita iz XIV. stoljeća, pa Libro d’oro, rukopisna knjiga zapisnika sjednica Velikog vijeća od 1420. do 1797. godine, te Glazbeni rječnik Julija Bajamontija, polihistora i skladatelja iz 18. stoljeća.