Autonomna komuna

Stalni postav

Italija, Castelli (Abruzzo), druga pol. 16. – 17. st.

Vrč (MGS 4735) - majolika compendiaria – majolika sažetog stila
26/02/2021
Od druge polovice 16. st, kao reakcija na pretjeranu kromatsku eksploziju u oslikavanju majoličkog posuđa, u faentinskim radionicama započinje proizvodnja majolike sažetog stila (compendiario). Ovaj stil karakterizira bijeli smaltni premaz po kojem su ukrasni motivi oslikani ograničenom paletom boja. Među splitskim materijalom ističe se majolički vrč tipa versatoio a casco s prikazom maskerona pod izljevom.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka numizmatike Muzeja grada Splita nastala je sakupljačkom djelatnošću pojedinaca i institucija u kojima se sakupljala građa za budući muzej, a to su Gradska biblioteka i Arheološki muzej u Splitu. Dio građe je u Zbirku ušao kao nalaz arheoloških istraživanja.

Predmeti pripadaju razdoblju od antike do 20. stoljeća i obuhvaćaju novac i platežna sredstva koja su bila u upotrebi na području grada Splita. U Zbirci se nalaze kovani i papirni novci, određeni broj žetona i spomen-novac. Značajni broj primjeraka čine kovanice iz antike, srednjovjekovni novac, te venecijanski novac. Najveći broj primjeraka rimskog novca pripada Dioklecijanovom novcu. Autonomni novac grada Splita ili splitski bagatini, kovan od prve polovice 12. stoljeća do 1357. godine, također je zastupljen u Zbirci. Srebrni novac, tzv. Hrvojev novac, koji je u Splitu kovao herceg Splita, potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih krajeva Hrvoje Vukčić Hrvatinić, na reversu ima lik sv. Dujma i natpis s imenom grada Splita.

Dio predmeta Zbirke izložen je u stalnom postavu koji dokumentira društvene prilike određenih povijesnih razdoblja grada Splita

Voditeljica zbirke: Elvira Šarić Kostić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Novac Hrvoja Vukčića s imenom grada Splita i likom sv. Dujma
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.