Antika

Stalni postav

upotreba: kraj 3. i početak 4. stoljeća

Sfinga iz Dioklecijanove palače
26/02/2021
sivo-crni granit, klesano Ova sfinga jedna je od ukupno do sada poznatih dvanaest sfingi koje su donesene i sekundarno upotrebljene u Dioklecijanovoj palači.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka obuhvaća radove različitog tematskog, stilskog i vrijednosnog spektra koji su nastajali od 17. stoljeća do danas. Sastoji se od portreta osoba iz društvenog, političkog i kulturnog života Splita i Dalmacije, različitih sakralnih prikaza, plastike koja je ukrašavala interijere i eksterijere splitskih palača, kao i od djela raznovrsne tematike čiji su tvorci umjetnici koji su životom, radom ili porijeklom vezani uz grad Split.

Najstarije skulpture u Zbirci su fragment Raspeća od bjelokosti, rad nepoznatog mletačkog majstora iz 17. stoljeća i tri skulpture od drva iz 18. stoljeća: Sv. Ivan Nepomuk, rad srednjoeuropskog majstora, Biskup i reljef Bogorodice s Djetetom, radovi nepoznatog talijanskog majstora.

Najveću povijesnu, ali i umjetničku vrijednost unutar Zbirke imaju skulpture iz 20. stoljeća, posebno dio spomenika Marku Maruliću koji je u bronci načinio kipar Ivan Meštrović 1924. godine te nekoliko portreta sudionika Hrvatskog narodnog preporoda, portret Gaje Bulata Ivana Rendića, bista Dujma Mikačića Antuna Augustinčića i portret Lovre Borčića Ivana Bulimbašića. U Zbirci se nalaze i fino izrađeni gipsani odljevi portreta osoba iz kulturnoumjetničkog života, bista Josipa Hatzea autora Ivana Bulimbašića te Noe Matošića s pjevačicom Balio Tome Rosandića. Splitski slikar i kipar Ivan Mirković, koji je vješto izrađivao karikature prijatelja i sugrađana, u Zbirci je zastupljen karikaturama Tina Ujevića, Ivana Meštrovića, dr. Ive Tartaglie, Krešimira Čorka, člana obitelji Savo te karikaturom Splićanina.

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Nepoznati majstor, SV. IVAN NEPOMUK
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.