20 stoljeće
1923. – 1924. g.
Jedan od najznačajnijih splitskih urbanističkih planova nizozemskog arhitekta nastao je nakon provedenog međunarodnog natječaja za regulacijski plan grada što je bio standard tadašnje gradske uprave.
Zbirka keramike i porculana nastala je u vrijeme formiranja Muzeja grada Splita. Fundus Zbirke popunjavao se na različite načine. Najčešće je to bilo kupnjom, ali i darovanjima pojedinačnih predmeta ili cjelina u obliku donacija Muzeja Marton (2005.), Arheološkog muzeja u Splitu (2009.), Duplančića (2010.) te ostavština poput ljekarničke obitelji Tocigl, Kandide Rinčić, Anke Grabovac, arhitekta Slavka Muljačića, obitelji Slapničar. Ostavštine su posebno zanimljive cjeline koje govore u prvom redu o oporučitelju, a onda posredno i o njegovoj obitelji i vremenu u kojem se pojavljuje i živi u Splitu. Najznačajniji i najkvalitetniji dio fundusa Muzeja grada Splita čine predmeti iz ostavštine dr. Ive Tartaglie, gradonačelnika Splita s početka 20. stoljeća, velikog znalca umjetnosti, mecene i kolekcionara.
Znatan dio Zbirke obuhvaća nalaze arheoloških istraživanja u Dioklecijanovoj palači (1968. – 1974.), u Papalićevoj palači (1988.), na Carrarinoj poljani (2005.), Dominikanskom samostanu (2007. – 2008.) i drugim lokalitetima. Nalaze čine pretežno ulomci keramičkih posuda. Zbog svog karaktera i značaja za znanstvenu obradbu oni se ne tretiraju kao ostala muzejska građa već čine tzv. studijski dio Zbirke. Dio predmeta iz fundusa Zbirke keramike i porculana, koji čine nalazi arheoloških istraživanja jugoistočnog dijela podruma Dioklecijanove palače (vode se kao podrumski nalazi), pripada razdoblju od 13. do 18. stoljeća.
Zbirka keramike i porculana broji 448 predmeta (276 inv. oznaka). Predmeti se prema namjeni svrstavaju u sljedeće grupe: kuhinjsko posuđe (lonci, zdjele, forme za kolače i sl.) i oprema kupaonica; stolno posuđe (tanjuri, vrčevi, boce i sl.); ukrasni predmeti (vaze, pepeljare, figurice, suveniri, rasvjetna tijela i sl.); ljekarnička keramika (keramička oprema ljekarne – posude s etiketama sadržine, mužari, mjerice i sl.); ambalaža; građevinska keramika za uređenje interijera (podne i zidne pločice, pećnjaci i sl.).
Voditeljica zbirke: Vedrana Supan, kustosica

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).
Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.
Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.