17 i 18 stoljeće

Stalni postav

18. st.

Veliki kantar (vaga) iz splitskog lazareta - MGS 4280
26/02/2021
Splitski lazaret, osnovan prema zamisli portugalskog Židova Daniela Rodrige, imao je izuzetno važnu ulogu u povijesti grada i ubrajao se među najstarije europske lazarete. Preko njega se odvijala značajna trgovina između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike krajem 16. i tijekom prve polovine 17. stoljeća, a nastavljena je slabijim intenzitetom i kasnije. Rodriga je 1566. godine predložio mletačkim vlastima izgradnju skele u Splitu. Iako je mletačka vlada odobrila gradnju lazareta, Splićani su se pobunili, a najveći protivnik Daniela Rodrige i njegove zamisli bio je splitski knez Alviz Loredan koji je bio uvjeren da će skela donijeti samo nevolje Splitu. Posljednja prepreka bili su Dubrovčani koji su nastojali spriječiti izgradnju skele u Splitu zbog konkurencije njihovoj trgovini. Kada je Rodriga dobio odobrenje osmanske vlasti za gradnju skele 1581. godine započela je gradnja lazareta. Sklop je sukcesivno nadograđivan od početka prve faze izgradnje do 1629. godine kada zauzima najveću površinu. Zgrada lazareta bila je razdijeljena u šest dijelova različite namjene međusobno povezanih vratima i prolazima. U prvom – zapadnom dijelu – bila je carinarnica s dvorištem i posebnim ulazom. Uz njega je bila prostorija za stražu. S istočne strane bio je stan osmanskog carinskog predstavnika – emina, koji je bio stalno nastanjen u Splitu. Iz dvorišta se otvorenim stubištem dolazilo u priorov i čuvarev stan. Taj se prostor nazivao Čistim prostorom, a bio je postavljen kao brana pred Nečistim prostorom. U ovom su odjeljenju boravili i otpremači – konzuli trgovačke robe. Kapelica u lazaretu na prvom katu bila je posvećena zaštitniku od kuge sv. Roku, stoga se i tamnicu koja je bila u lazaretu sve do konca Drugog svjetskog rata zvalo U Roka. Na obali, kod kamenitog gata, bile su dvije prostorije carinskog ureda sa širokim vratima koja su vodila na gat s kojeg se roba tovarila na brodove. Treći prostor se zvao Nečisti prostor, a bio je podijeljen u dva dvorišta okružena prizemnim skladištima gdje su bile smještane trgovačke stvari za raskuživanje. Nad skladištima su se nalazile sobe za putnike koji su bili podvrgnuti dekontaminaciji. U dvorištima su bile i dvije sobe za posjete i razgovore s onima u izolaciji koji su se nalazili u posebnim ogradama kako ne bi prenijeli zarazu. U četvrtom odjeljenju je bio glavni ulaz u lazaret s dvostrukim vratima, zvanim Vrata karavana kroz koja su pristizale karavane, mazge i konji natovareni robom. Karavane su s ulice ulazile u prostrano dvorište s kamenicom okruženo strehom za sklanjanje konja. Ako točno izvještava splitski načelnik, karavane su ponekad brojile i do 500 konja. Pri kraju lazareta bilo je i šesto odjeljenje razdijeljeno u dva dvorišna prostora s nizom soba i skladišta. Iz istočnih zemalja karavanama konja i mazgi dolazila je roba poput željeza, bakra, vune, sukna, svile, kože, sapuna, riže, mirodija, žita, suhog voća i dr. Na ulasku kroz Vrata svetog Dominika karavana je morala predati sve svoje oružje. Loša strana karavanske trgovine s Osmanskim Carstvom bila je ta što je zajedno s karavanama stizala i kuga. Kuga je često harala Osmanskim Carstvom, a preko zaražene robe koja je stizala u splitski lazaret širila se i među Splićanima. Izolacija u lazaretu je trajala 21 dan za one koji su dolazili iz krajeva odakle nije bio slobodan promet ili 42 dana za putnike iz zaraženih ili zdravstveno sumnjivih područja. Nakon što bi se putnici odijelili od svoje robe, pokrivači i kože bili su izlagani na otvorenom zraku 42 dana. Drugi predmeti kao što su vosak ili vuna držali su se u bazenima 24 sata, željezni predmeti bi se provlačili kroz plamen, a papiri kroz mirise. Godine 1943. Saveznici su bombardirali lazaret, a njegovi posljednji ostaci uklonjeni su odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata 1946. godine.
Saznaj više
MGS Zbirke

Zbirka kamenih spomenika osnovana je 1948. godine s ciljem sakupljanja arhitektonskih i ostalih spomeničkih ulomaka stradalih tijekom Drugoga svjetskog rata. Naknadno je Zbirka obogaćena darovanjima Arheološkog muzeja u Splitu i to predmetima koji mu sadržajno i vremenski nisu pripadali.

Zbirka sadrži više od petsto predmeta s područja Splita iz razdoblja od 3. do 19. stoljeća. Sastoji se od grbova, koji čine vrijednu skupinu, dijelova arhitekture i građevnog materijala, dijelova crkvenog namještaja, nadgrobnih spomenika, spomen-ploča, ulomaka natpisa i raznih kamenih fragmenata. Nešto manje građe pripada kamenoj plastici koju čine skulpture i reljefi. Predmeti su izrađeni od različitih vrsta kamena, najčešće od vapnenca, pješčenjaka, ali i raznih vrsta mramora.

Zbirka je značajan inventar Muzeja grada Splita i dragocjen izvor za upoznavanje i proučavanje grada jer po svojem sadržaju predstavlja urbanističke, političke, umjetničke, vjerske i ekonomske aspekte određenih povijesnih razdoblja. Mogu se izdvojiti određene cjeline kao što su cjelina koja obuhvaća nalaze arheoloških istraživanja Dioklecijanove palače, skulptura zvonika katedrale, gradski grbovi, grbovi najpoznatijih splitskih obitelji kao i ulomci Monumentalne fontane. Od značajnih predmeta u Muzeju se čuva antička menza i dvije sfinge Dioklecijanove palače te skulptura Firentinčevog kruga.

Dio Zbirke izložen je kao dio stalnog postava i to u dvorištu i lođi Papalićeve palače.

Voditeljica zbirke: Elvira Šarić Kostić, viša kustosica
pogledaj cijelu zbirku
Statua zapovjednika
26/02/2021
Saznaj više
Knjižnica
1925.MGS
U sklopu Gradske biblioteke u palači Bernardi 1925. godine osposobljen je prostor za Muzejsko-historijsko odjeljenje. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata postupno je došlo do njegovog izdvajanja iz cjeline i preseljenja u gotičko-renesansnu Veliku Papalićevu palaču. Tada službeno priznat, Muzej grada Splita ima i svoju priručnu knjižnicu. Njezinu jezgru činile su knjige i časopisi koje su po muzejskim kriterijima trebale ući u fundus novonastalog muzeja.

Knjižnica Muzeja grada Splita je poluotvorenog tipa – osim za internu upotrebu, knjižni fond je dostupan po određenim uvjetima i vanjskim korisnicima. Evidentirano je više od 11 000 kataloških jedinica knjižnične građe. Knjižnica prima 42 naslova periodike vezane za sve aspekte gradske i opće povijesti (povijesti umjetnosti, sociologije, zdravstva…).

Od novina knjižnica posjeduje većinu godišta Novog doba, Pučkog lista i Jadranske straže. Ujedno prikuplja i primjerke Slobodne Dalmacije od samih početaka.

Građa knjižnice Muzeja grada Splita nabavlja se donacijama i kupnjom, a najviše razmjenom sa srodnim ustanovama.