Romanička kuća

Srednjovjekovna stambena arhitektura


Ostatci ili tragovi ranosrednjovjekovnih stambenih kuća pronađeni su na petnaestak mjesta unutar stare gradske jezgre, a veliki broj stambenih objekata iz razdoblja od 12. do 14. stoljeća registriran je na području Dioklecijanove palače i u novijem dijelu grada zbog intenzivnog razvoja i naseljavanja. Zbog trošnosti i starosti objekti su preinačavani ili zamijenjeni kućama novijeg stila.

Sačuvana kuća u okviru muzejskog sklopa i s pročeljem na Carrarinoj poljani pripada tipu uske jednoćelijske katnice s prizemnom prostorijom (konoba) i s posebnim vanjskim stubištem prvog kata (balatura), a na najgornjem katu gdje se obično nalazila kuhinja zbog bolje zaštite od požara, sačuvan je kamin. Iako bez stilskih oznaka, datira se na osnovi načina gradnje u ranosrednjovjekovno razdoblje (9. - 11. stoljeće).

Na mjestu današnje Papalićeve palače bile su najmanje četiri skromne manje kuće romaničkoga ili ranogotičkoga stila. Na području stare gradske jezgre nevelike, uske, kamene kuće s rustičnim kamenim lukom nadvratnika, manjim takvim lukovima prozora i tek ponekim klesarskim ili skulpturalnim ukrasom i danas služe za stanovanje.