Podrumi Dioklecijanove palače
Podrumi Dioklecijanove palače odigrali su važnu ulogu u životu i razvitku grada Splita. Izvorno su prizemni grandiozni prostori imali isključivo ulogu podupirača careva stana na katu, no u narednim stoljećima korišteni su za zbrinjavanje stanovništva čiji je zbjeg sa širega gradskog područja Salone potaknut ratnim prilikama i učestalim provalama barbarskih plemena. Najraniju prenamjenu dijela podrumskih prostorija u privremena utočišta provelo je izbjeglo stanovništvo iz Salone i njezine bliže okolice tijekom dvadesetogodišnjega bizantsko-gotskoga rata (527. – 565.). Privremena utočišta u vlažnim podrumskim prostorijama prilagođavaju se sredinom 7. stoljeća u trajne nastambe kada pred prodorom Avara i Slavena prispijevaju tisuće bjegunaca iz Salone pod vodstvom salonitanskoga patricija Velikoga Severa. Naime, stambeni objekti u nekadašnjoj rezidenciji cara Dioklecijana nisu bili dovoljni za naseljavanje pridošloga ljudstva. Imućniji Salonitanci sagradili su kuće na prostoru nekadašnjega careva stana na vlastiti trošak, drugi su prilagodili nekadašnje obrambene kule Palače u trajno boravište, a najsiromašniji puk se skrasio u prostranim podrumskim prostorijama. Preselivši se u Palaču, izbjeglo stanovništvo Salone dijelom prenosi civilne, vojne i crkvene institucije iz napuštenoga drevnog grada u novo boravište transformirajući utvrđeno naselje u organizirani ranosrednjovjekovni grad. Tijekom ranosrednjovjekovnoga razdoblja onesposobljen je antički vodovod i kanalizacija nekadašnje carske rezidencije. U nedostatku kanalizacijske mreže stanovnici kuća smještenih na prostoru nekadašnjega careva stana počeli su probijati otvore u svodovima podrumskih prostorija kroz koje su ubacivali raznovrsni materijal. Podrumske dvorane ubrzo su postale prostorom odlaganja otpadne i urušene građe bacane iz kuća s gornje etaže. Tijekom srednjovjekovnoga razdoblja podrumske prostorije koje nisu bile zakrčene bacanim materijalom korištene su u gospodarske svrhe kao turnjačnice, ostave, ali i za stanovanje siromašnijega građanstva. U 13. stoljeću podrumi Dioklecijanove palače odigrali su važnu ulogu u zbrinjavanju ugarske i hrvatske vlastele, izbjegle iz sjevernih krajeva pred provalom Tatara. Potpadanjem Splita pod mletačku vlast (1420. – 1797.) grad izrasta u vodeće središte posredničke trgovine između zemalja pod osmanlijskom vlašću i Mletačke Republike. U 15. stoljeću prizemne presvođene prostorije velikim su dijelom već bile zatrpane otpadnim materijalom što su ih kroz otvore u svodovima ubacivali stanovnici kuća u nadgrađu. No, prepoznavši priliku za dobrom zaradom, vlasnici kuća u južnom dijelu Palače zaposjeli su neke podrumske prostorije koje su oslobodili od nasipa te ih iznajmljivali trgovcima za skladišta trgovačke robe, sve do izgradnje monumentalnoga kompleksa lazareta. Od 18. stoljeća samo pojedine podrumske prostorije koriste se za skladišta dok je veći dio u potpunosti zatrpan višestoljetnim ubacivanjem raznolike otpadne i urušene građe s gornjega kata. U sjećanju građana Splita ostale su zabilježene tek priče predaka o zatrpanom blagu i grobovima u nepristupačnim mračnim podzemnim prostorima ispod stambene razine. Tek od sredine 20. stoljeća arheološkim istraživanjima rasvijetlit će se zaboravljena prošlost stanovnika Dioklecijanove palače.

Podrumi Dioklecijanove palače imaju dugu tradiciju organiziranja različitih kulturnih manifestacija. Prva izložba pod nazivom 25 eksponata iz Arheološkog muzeja postavljena je 1959. godine u prostranim dvoranama zapadnoga podrumskog dijela. Izložba je bila posvećena antičkoj skulpturi koja se idealno uklopila u podzemni carski ambijent. Druga velika izložba u ovom reprezentativnom prostoru predstavila je skulpture eminentnih antičkih i srednjovjekovnih majstora te suvremenih hrvatskih kipara pod nazivom 2000 godina skulpture u Dalmaciji. U narednim godinama organiziran je veliki broj kolektivnih i individualnih izložbi suvremenih umjetnika. Podrumi su korišteni i za izlaganje raznih industrijskih noviteta kao i za razne kulturne priredbe i koncerte klasične i zabavne glazbe. Tijekom ljetnih mjeseci podrumske prostorije su poslužile kao kulisa dramskim i opernim predstavama u okviru Splitskoga ljeta te su udahnuli novi duh u životu mladih organiziranjem plesnih večeri uz ritmove prvoga zabavnog orkestra VIS Batali.

Tradicija prezentiranja kulture unutar carskih podrumskih dvorana nastavila se do današnjih dana. Sadržaj je obogaćen novim glazbenim, povijesnim i umjetničkim manifestacijama, sajmovima koji promoviraju delicije i zanate Lijepe Naše.

U novije vrijeme monumentalne podrumske dvorane privlače sve više svjetskih filmskih produkcija. Godine 2014. mračni ambijent antičkih podrumskih dvorana pokazao se kao idealna lokacija za snimanje legendarnih scena HBO-ove serije Igra prijestolja.

Podrumi Dioklecijanove palače

Dioklecijanova palača u Splitu predstavlja jedno od najbolje sačuvanih ostvarenja kasnoantičkog graditeljstva. U razdoblju opće nesigurnosti (295. – 305. godine), prema ideji cara Dioklecijana i njegovih vrsnih arhitekata, kreiran je novi tip utvrđene i luksuzne carske rezidencije. Sjeverna polovina ovog monumentalnog zdanja bila je predviđena za smještaj vojske i pomoćnog osoblja, a južna za careve stambene i kultne potrebe.Stoljetne građevinske […]
Saznaj više

Podrumi Dioklecijanove palače

Dioklecijanova palača u Splitu predstavlja jedno od najbolje sačuvanih ostvarenja kasnoantičkog graditeljstva. U razdoblju opće nesigurnosti (295. – 305. godine), prema ideji cara Dioklecijana i njegovih vrsnih arhitekata, kreiran je novi tip utvrđene i luksuzne carske rezidencije. Sjeverna polovina ovog monumentalnog zdanja bila je predviđena za smještaj vojske i pomoćnog osoblja, a južna za careve stambene i kultne potrebe.Stoljetne građevinske […]
Saznaj više

Podrumi Dioklecijanove palače

Dioklecijanova palača u Splitu predstavlja jedno od najbolje sačuvanih ostvarenja kasnoantičkog graditeljstva. U razdoblju opće nesigurnosti (295. – 305. godine), prema ideji cara Dioklecijana i njegovih vrsnih arhitekata, kreiran je novi tip utvrđene i luksuzne carske rezidencije. Sjeverna polovina ovog monumentalnog zdanja bila je predviđena za smještaj vojske i pomoćnog osoblja, a južna za careve stambene i kultne potrebe.Stoljetne građevinske […]
Saznaj više