Povezanost između Petra Smajića i obitelji Emanuela Vidovića Slikar Emanuel Vidović je, kao i ostala građanska elita na ovim prostorima, visoko vrednovao likovni folklor i tradicijske vrijednosti sela doživljavajući ih kao dio vlastite kulture i identiteta. Umjetnički predmeti koje je Vidović pronalazio i spašavao iz porušenih crkava dijele prostor s narodnim rukotvorinama koje je kupovao po seoskim sajmovima. A sasvim […]

Muzej Grada Splita srijeda, 8. prosinca 2021. u 19:00 sati Niz duboko promišljenih i vješto izrađenih skulptura, praćenih novom kolekcijom nakita, u Muzeju Grada Splita bit će izloženo mjesec dana.Promišljanje o Stvoritelju, Stvaranju i Stvorenom te izučavanje, istinski kontakt i proživljavanje perspektiva različitih religija i kultura – okosnica je nesvakidašnjeg života splitskoga umjetnika Feđe Aarona Bučića. Doživljeno na duhovnoj, mentalnoj […]

Petar Smaić (1910.-1985.) je klasik hrvatske i svjetske naive te eminentni predstavnik hrvatskog modernog kiparstva 20. stoljeća. Kipariti počinje 1933., a već godinu dana kasnije priređena mu je prva izložba u Splitu zahvaljujući pokroviteljstvu Slavana Vidovića (1899.-1972.). Polazeći od folklorne komponente sadržane u njegovom opusu ova izložba osvjetljava likovnu poveznicu između skulptura iz njegovog dalmatinskog razdoblja (do II.sv.rata) s tradicijskom kulturom zavičaja (selo Dolac Donji, Poljica) koja se promatra kroz tradicijsko drvorezbarstvo Dalmatinske zagore krajem 19. i početkom 20. stoljeća, što obuhvaća izradu i ukrašavanje uporabnih predmeta anonimnih tvoraca. Komparacijom dijelova i detalja koji ukrašavaju predmete iz etnografske zbirke, najčešće one oblikovane na tradicijskim glazbalima, s odabranim Smajićevim skulpturama uočavaju se korespondencije u tematskom, oblikovnom i asocijativnom smislu. To su sličnosti motiva konjanika ili konja samog, potom one u načinu oblikovanja ljudskog lica ili cjelovite figure iz drvene mase te u brojnim asocijacijama i detaljima. O tome zorno govori video prezentacija koja je svojevrsni sažetak izložbe s katalogom, ali i mjesto susreta bočnih izložbenih prostorija; one lijeve od ulaza u kojoj su izložene Smajićeve skulpture i desne u kojima su izložena tradicijska glazbala i drugi predmeti ruralnog konteksta, s fokusom na detaljima prikazanim fotografijama. Kroz česte kontakte s građanskom sredinom Smajić se udaljio od anonimne i kolektivne „narodne umjetnosti“ te je svojom kreativnom snagom izgradio vlastiti stil, pri čemu se intuitivno oslanjao na tradicijske korijene. Ovdje vidimo koliko su oni bili važni za artikulaciju snažnog likovnog izraza koji je oblikovan relativno jednostavnim sredstvima, u čemu su ogleda veličina njegove skromnosti te visoki dometi i vrsnoća kiparskog stvaralaštva. (dr.sc. Branka Vojnović Traživuk, autorica izložbe) _____ Izložbu "Veličina skromnosti - Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića" možete pogledati u Galeriji Emanuel Vidović do 20. prosinca 2021. godine u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 9,30 – 17 sati kao i subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, utorkom je Galerija zatvorena. Organizatori izložbe su Muzej grada Splita, ravnateljica Branka Brekalo, i Etnografski muzej Split, ravnatelj Silvio Braica. Autorica izložbe je dr.sc. Branka Vojnović Traživuk, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Split, a kustosica izložbe je Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita. Pratite i dalje naše objave na društvenim mrežama Muzeja grada Splita...

U veljači 1934. godine u Split je došao seljak Petar Smajić sa suprugom Marijom, oboje odjeveni u svečanu narodnu nošnju iz Doca Donjeg. Cilj im je bio Salon Galić. Tu je Slavan Vidović upriličio prvu izložbu Smajićevih drvenih kipića s kojima je moderna publika bila oduševljena. Danas je Smajić jedan od najpoznatijih hrvatskih naivnih kipara. Njegovi ponajbolji radovi nalaze se […]

Izložbom Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu javnost će više saznati o skulpturalnim i dekorativnim dijelovima arhitekture carske rezidencije Dioklecijana. Naime, svaka građevina unutar Palače imala je različito klesanu dekoraciju koja je bila u skladu s njezinom funkcijom. Tako je tetrarhijski likovni program krasio građevine i ulaze javnoga karaktera, religijskim dekorativnim repertoarom obuhvaćeni su hramovi dok Mauzolej obiluje sepulkralnom ikonografskom […]