Objave

Mletačka kula

Godine 1420. Mletačka Republika je uspjela osvojiti i Split i uspostaviti svoju vlast koja će obilježiti razvoj grada tijekom gotovo četiri stoljeća, do 1797. godine. Kao jedno od najmarkantnijih građevinskih ostvarenja iz tog razdoblja je kaštel koji su sagradili u zapadnom dijelu tadašnje luke, a čija Velika kula, gotovo jedini ostatak tog kaštela, i danas dominira urbanističkom slikom Splita. Smještena je u središtu stare gradske jezgre, na Voćnom trgu, u neposrednoj blizini Rive.

Središnja kula kaštela – Velika kula (Torre Grande, talijanski naziv u izvorima) ili Turiun, Torjun (lat. torre, kula) kako su je zvali Splićani, najbolje je sačuvani dio kaštela. Neosvojiva kula, branič-kula ili donjon (franc. starija riječ od koje je nastala riječ tamnica) iz koje se u slučaju opasnosti upravlja obranom. Veza Kule i zatvora je u njihovoj čuvanosti i sigurnosti pa nije slučajno da je i Kula već krajem 15. stoljeća služila kao zatvor, a vjerojatno od vremena kada je izgrađena.

Kula je pravilnog osmerokutnog tlocrta dimenzija 10,5 x 10,5 m, ukupne visine 24 m i ima sačuvana četiri kata jer se prizemlje može smatrati prvim katom zbog uzdignutog položaja. Na vrhu je imala još jedan konzolno izbačen kat (mašikul) od kojeg su sačuvane samo trostruke konzole. Šatorasti krov porušen je između 1549. i 1570. godine radi postavljanja artiljerije na terasu koja je dominirala gradom. Katovi su povezani stubištem koje je smješteno u debljini zidova Kule i presvođeno kamenim blokovima. U prostoriji prvog kata je bačvasti svod od sedre kao i drugi svodovi na katovima, a samo na trećem katu je drvena konstrukcija. U unutrašnjosti je zdenac žive vode. U Kulu se ulazilo sustavom pokretnog mosta. Na glavnom pročelju Velike kule kaštela okrenutom prema sjeveru nalazio se visoki reljef lava sv. Marka. Reljef oštećen atmosferilijama, potpuno je otučen u studenom 1943., iste godine kao i grbovi koji su se nalazili sa svake strane reljefa. Klesarski znakovi nalaze se na antičkim blokovima koji su uzidani u kaštel i svjedoče da su za njegovu izgradnju korišteni kameni blokovi kula Palače. Slova, brojevi, znakovi i crteži svjedočanstvo su boravka vojnika, zatvorenika, čuvara i drugih koji su u Kuli radili, boravili ili bili utamničeni od mletačke do francuske i austrijske uprave, a tragovi na licu zida ostali su i nakon korištenja Kule kao ugostiteljskog objekta.

Muzej grada Splita proveo je arheološka istraživanja u unutrašnjosti prvoga kata Kule 2012. godine radi donošenja konzervatorskih smjernica i posebnih uvjeta za izradu projekta uređenja objekta s ciljem uređenja i muzejske prezentacije tematski vezane uz Mletački kaštel i obranu grada u prošlosti. Tijekom istraživanja otkriveni su arhitektonski ostatci temelja unutrašnjosti Kule, sastavljeni od grubo isklesanih kamenih blokova, podloga i temeljna ispuna ispod podnice, sastavljena od lomljenog kamena povezanog čvrstim vapnenim mortom te zdenac s izvorskom vodom. Osim arhitektonskih ostataka zdenca i temelja Kule, tijekom istraživanja pronađen je brojni pokretni arheološki materijal, a osobito mnogo keramičkih ulomaka. Pronađeni su ulomci grubog i glaziranog stolnog posuđa, lule, stakleni, metalni, koštani predmeti te topovske kugle od kamena i metala. Rezultati istraživanja predstavljeni su izložbom Mletački kaštel u Splitu.

Did you like this? Share it!

0 comments on “Mletačka kula

Comments are closed.