Jedan muzej
5 lokacija
Muzej grada Splita
Muzej grada Splita je institucija koja upravlja radom samog muzeja, Dioklecijanovih podruma, Galerije Emanuel Vidović, Jugoistočne kule, Mletačke kule te Ophodom. Navedene lokacije od visokog su značaja za povijesno-kulturni razvoj Splita.
Informacije
Vijesti
Svim kolegicama i kolegama želimo sretan Međunarodni dan muzeja! Složit ćete se s nama da je naš posao živopisan i zahtjeva mnogo vještina poput strpljivog i minucioznog istraživanja do "rudarenja" po čuvaonicama, organiziranja istovremeno raznih nesrodnih poslova; od fizičkih do misaonih. Sve nas to ipak raduje jer radimo najbolji posao na svijetu iz kojeg nastaju naše izložbe. Pozivamo vas da nam se danas pridružite u plesu nekih starih ritmova na izložbi "Američki san u Splitu - od Olympije do Male Floramye". Ne brinite se ako ne znate korake, i mi učimo...
Na izložbi Američki san u Splitu - od Olympije do Male Floramye po prvi put možete pročitati pismo admirala Philipa Andrewsa inženjeru Mateju Tecilaziću, šefu telegrafsko-telefonskog odsjeka u Splitu. Održavanje telegrafskih veza bilo je veoma važno jer je to bio jedini način komunikacije savezničkih trupa, a u pismu, između ostalog, admiral Andrews zahvaljuje g. Tecilaziću za njegov predani rad.
Dokumenti su vlasništvo g. Vjerana Tecilazića koji nam ih je ustupio za ovu izložbu.
Art is all around us
Izložbe
Povezanost između Petra Smajića i obitelji Emanuela Vidovića
Slikar Emanuel Vidović je, kao i ostala građanska elita na ovim prostorima, visoko vrednovao likovni folklor i tradicijske vrijednosti sela doživljavajući ih kao dio vlastite kulture i identiteta. Umjetnički predmeti koje je Vidović pronalazio i spašavao iz porušenih crkava dijele prostor s narodnim rukotvorinama koje je kupovao po seoskim sajmovima. A sasvim simbolično, baš na stolu u sredini atelijera stoji nekolicina veličinom malih, a izražajnom snagom monumentalnih kipova Petra Smajića koji je zahvaljujući slikarevom sinu Slavanu Vidoviću, dobio priliku izložiti svoje radove u splitskom Salonu Galić 1934. godine i tako izašao iz anonimnosti. U kutu sobe vide se i gusle ukrašene figurom muškarca na konju, baš one koje je na splitskoj ulici 1932. godine zapazio i otkupio dr. Slavan Vidović te predložio Smajiću da od njihovog figuralnog ukrasa načini samostalnu skulpturu. Slijedeće dvije godine Slavan Vidović je otkupljivao Smajićeve skulpture i pohranjivao ih u očevu atelijeru pa je slikara okružio s čak četrdeset Smajićevih djela od kojih su mnogi kasnije postali motivi Vidovićevih mrtvih priroda i interijera. Stari meštar je ćutio plastičku i ekspresivnu kvalitetu Smajićevih kipova potvrdio je to i Cvito Fisković kada je 1936. godine u Novom Dobu napisao Vidović s mnogo topline govorio o Smajićevim skulpturama Adama i Eve. Zanimljivo je da baš te skulpture neobično podsjećaju na elementarne forme romaničkih Adama i Eve čiji odljevi još danas krase Vidovićev atelijer. Vjerojatno nikada nećemo saznati je li Smajić pronašao inspiraciju u prvim ljudima majstora Radovana iz umjetnikova atelijera, ali Smajićeve skulpture će zauvijek ostati dio Vidovićeva duhovnog inventara. Slikar ih je posvojio i tako što ih je većinu patinirao i(li) polikromirao, čime je samo pojačao sugestivnu moć njihovih jednostavnih, ali univerzalnim značenjem nabijenih oblika. Danas u atelijeru nema četrdeset skulptura, ali preostalih trinaest, među koje ubrajamo i sudbonosne gusle, dostojno prezentiraju najautentičniji dio Smajićevog stvaranja. Štoviše, mogu poslužiti kao presjek kiparevih tematsko-motivskih preokupacija, od likova i portreta bliskih mu ukućana i prototipova njegovih seljana, preko likova životinja (Konjić, Magarac) do bliskih mu zaštitnika, Madone, anđela i sv. Roka i dati potpunu sliku o izražajnim mogućnostima Petra Smajića iz dalmatinskog razdoblja (1932.-1941.). (Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita)
______
Izložba Veličina skromnosti - tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića produžena je do 10. siječnja 2021. godine. Možete je razgledati od ponedjeljka do petka od 9 i 30 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, a utorkom je zatvorena.
Muzej Grada Splita
srijeda, 8. prosinca 2021. u 19:00 sati
Niz duboko promišljenih i vješto izrađenih skulptura, praćenih novom kolekcijom nakita, u Muzeju Grada Splita bit će izloženo mjesec dana.Promišljanje o Stvoritelju, Stvaranju i Stvorenom te izučavanje, istinski kontakt i proživljavanje perspektiva različitih religija i kultura - okosnica je nesvakidašnjeg života splitskoga umjetnika Feđe Aarona Bučića. Doživljeno na duhovnoj, mentalnoj i estetskoj razini, posjetiteljima aktualne izložbe prenosi koristeći svoje desetljećima usavršavane umjetničke vještine oblikovanja kamena, plemenitih metala, ali i fosila, 2.000 godina starog Rimskog stakla te poludragog kamenja.
Petar Smaić (1910.-1985.) je klasik hrvatske i svjetske naive te eminentni predstavnik hrvatskog modernog kiparstva 20. stoljeća. Kipariti počinje 1933., a već godinu dana kasnije priređena mu je prva izložba u Splitu zahvaljujući pokroviteljstvu Slavana Vidovića (1899.-1972.).
Polazeći od folklorne komponente sadržane u njegovom opusu ova izložba osvjetljava likovnu poveznicu između skulptura iz njegovog dalmatinskog razdoblja (do II.sv.rata) s tradicijskom kulturom zavičaja (selo Dolac Donji, Poljica) koja se promatra kroz tradicijsko drvorezbarstvo Dalmatinske zagore krajem 19. i početkom 20. stoljeća, što obuhvaća izradu i ukrašavanje uporabnih predmeta anonimnih tvoraca.
Komparacijom dijelova i detalja koji ukrašavaju predmete iz etnografske zbirke, najčešće one oblikovane na tradicijskim glazbalima, s odabranim Smajićevim skulpturama uočavaju se korespondencije u tematskom, oblikovnom i asocijativnom smislu. To su sličnosti motiva konjanika ili konja samog, potom one u načinu oblikovanja ljudskog lica ili cjelovite figure iz drvene mase te u brojnim asocijacijama i detaljima. O tome zorno govori video prezentacija koja je svojevrsni sažetak izložbe s katalogom, ali i mjesto susreta bočnih izložbenih prostorija; one lijeve od ulaza u kojoj su izložene Smajićeve skulpture i desne u kojima su izložena tradicijska glazbala i drugi predmeti ruralnog konteksta, s fokusom na detaljima prikazanim fotografijama.
Kroz česte kontakte s građanskom sredinom Smajić se udaljio od anonimne i kolektivne „narodne umjetnosti“ te je svojom kreativnom snagom izgradio vlastiti stil, pri čemu se intuitivno oslanjao na tradicijske korijene. Ovdje vidimo koliko su oni bili važni za artikulaciju snažnog likovnog izraza koji je oblikovan relativno jednostavnim sredstvima, u čemu su ogleda veličina njegove skromnosti te visoki dometi i vrsnoća kiparskog stvaralaštva. (dr.sc. Branka Vojnović Traživuk, autorica izložbe)
_____
Izložbu "Veličina skromnosti - Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića" možete pogledati u Galeriji Emanuel Vidović do 20. prosinca 2021. godine u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 9,30 – 17 sati kao i subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, utorkom je Galerija zatvorena.
Organizatori izložbe su Muzej grada Splita, ravnateljica Branka Brekalo, i Etnografski muzej Split, ravnatelj Silvio Braica. Autorica izložbe je dr.sc. Branka Vojnović Traživuk, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Split, a kustosica izložbe je Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita.
Pratite i dalje naše objave na društvenim mrežama Muzeja grada Splita...